Isus je rekao da u nebesko kraljevstvo ne možemo ući ako ne postanemo kao djeca. To ne znači da trebamo biti bedasti i nezreli. Dijete ima čisto srce, ono se ne opterećuje ljudskim obzirima, ono ne sudi, ono voli. Ono je otvorenog nevinog srca.
Pjevati Mariji da je moja Majka ljubavi, i to činiti otvorenog srca, uistinu vjerujući u riječi koje izgovaram zvuče mi kao dubok proces i velika milost od samog Boga i Majke.
Razum je znao da Marija nije "bad guy" ali srce i tijelo bili su zatvoreni za nju. Ovu pjesmu sam doživljavala pomalo „primitivnom“, "dječjom pjesmicom". Negdje duboko bilo mi je jasno da su u pitanju moji otpori i projekcije koji nisu dali da Mariji kažem svoje Da.
To je jedna od brojnih milosti koje sam primila nedavno u Međugorju. Zapjevala srcem svojoj nebeskoj Mami, sramežljivo i plaho ali iskreno i otvoreno.
Kako je ovo sve skupa moguće, sve ove "ludorije" koje pišem? Zanimljivo mi je kako je na svako duhovno iskustvo, psihičko iscjeljenje ili fizičko ozdravljenje gotovo uvijek moguće naći racionalni odgovor, objašnjenje ili protutezu. Ima izreka – Ne možeš probuditi čovjeka koji se pravi da spava.
Ukoliko sustavno odbijam otvoriti se za duhovno i za vjeru u Boga, tada uistinu ne budem povjerovala. Isus je prije ozdravljenja pitao osobu Vjeruješ li da to mogu učiniti? Ili bi rekao – Neka ti bude po tvojoj vjeri. U Nazaretu nije mogao činiti čudesa jer ljudi nisu vjerovali, nisu ga vidjeli kao Mesiju nego Josipovog sina.
Mi imamo ulogu u hodu s Bogom. Bog želi naše Da i našu suradnju. Mi nismo njegovi robovi ili marionete.
U mom hrvanju s Bogom i traženju puno potvrda i dokaza, u nekom času sam shvatila (a sporo kopčam) da besramno testiram Boga i da na ovaj način tražim od njega kao bogataš u prispodobi s Lazarom da mi se pokaže pred mojim očima, ustane od mrtvih i uvjeri me da je to sve stvarno. I dobro je rekao Abraham u toj prispodobi – ako ne vjeruješ Mojsiju i Prorocima, nećeš povjerovati ni da ti se pred nosom ukaže netko od mrtvih ustao.
Barbara, ne zato što ne bih mogao nego jer je tvoje srce zatvoreno za mene. Ja sam tu i želim biti tvoj Bog, ali ti moraš sama riskirati i otvoriti mi srce. Želim tvoje Da. Taj korak je na tebi.
Gospodin nam daje potvrde, ohrabruje, djeluje i On uistinu jest konkretan, djelotvoran Bog. Isto tako, On nije duh iz Aladinove boce niti mađioničar koji ispunjava moje želje kako pucnem prstima. On je Bog. On je Svemogući Bog, Stvoritelj neba i zemlje. On zna zašto, On vodi, On određuje. On okreće na dobro onima koji ga ljube.
Kako sam s priče o Mariji došla do Isusa? Jer to i jest ono što Ti radiš, vraćaš me, približavaš me k svome Sinu. To jest ono što si cijeli moj život radila, i dok sam vas vrijeđala, odbijala i odbacivala. Marijo, moja nebeska Mama.
Uz niz mojih slabosti i zidova, polako hodamo zajedno, gradimo odnos i povjerenje. Ti poznaješ moje srce. Ti znaš koliko mogu ili ne mogu. Hvala Ti.
Add comment
Comments